Hare Krišna dasi – (Krsna-katha 02/2001): Puno bi nam lakše bilo samo da postoji varnasrama, zar ne?
Hare Krišna dasi
“Puno bi nam lakše bilo samo da postoji varnasrama, zar ne? Ne bismo se morali na radnom mjestu štiti od utjecaja materijalista totalno nezinteresiranih za duhovnost.” “Moraš otkriti svoju varnu i djelovati u skladu s njom.” “Varna ti je kao broj cipele. Samo je tebi važno da ga znaš.” “Može li se varnasrama započeti u gradu?”…
Često spominjana riječ – varnasrama – s različitim konotacijama. Što zapravo znači? Što je Prabhupada podrazumijevao pod tim pojmom? Možda će vam misterij varnasrame biti jasniji nakon objašnjenja Hare Krsna devi dasi, Prabhupadine učenice koja priprema obimnu studiju upravo na tu temu.
ŠTO JE TA VARNASRAMA?
Dio problema nerazumijevanja varnasrame i naše prateće nesposobnosti da je pretočimo u život može biti u naizgled proturječnim izjavama samog Srila Prabhupade o toj temi. U Bhagavad Giti 2.31 Prabhupada varnasramu naziva “čovjkekovom odskočnom daskom za duhovno razumijevanje”. Na drugim pak mjestima znade reći da varnasrama može postati samo materijalističko sredstvo pomoću kojeg jedna društvena grupa vlada drugima. Ili da osnaživanjem poistpvjećivanja s tijelom kao temeljem pripadnosti pojedinom staležu, predstavlja kamen spoticanja na putu duhovnog napretka. Ponekad Prabhupada kaže da varnasrama postoji u svim vremenima i društvima, jer ju je stvorio Gospodin Krišna. Istodobno pak uspostavljanje varnasrame postavlja kao središnji cilj pokreta svjesnosti Krišne. Dakle, je li varnasrama pomoć za duhovni razvitak ili pak instrument za potčinjavanje pojedinih slojeva društva? Postoji li u ljudskom društvu, je li postojala u povijesti ili je tek treba uspostaviti?
Da bismo ovo razjasnili, neophodno je razlučiti različita, premda slična značenja iste riječi. Navodimo tri temeljne vrste varnasrame:
1) Izvorna varnasrama odnosi se na podjelu društva na 4 varne i isto toliko asrama koji međusobno surađuju kako bi pružili zadovoljstvo Svevišnjem Gospodinu. Varna kojoj čovjek pripada određuje se prema njegovom karakteru, osobinama, odgoju i obrazovanju te radu kojem je sklon. U žiži zanimanja su duhovni napredak i duhovno zadovoljstvo svih članova društva.
Ovakva varnasrama je duhovna ustanova, baš kao što hram ili crkva postaju duhovni kada se koriste za veličanje Svevišnjeg Gospodina. Ta izvorna varnasrama se katkada naziva daiva ili božanska varnasrama.
2) Materijalistička varnasrama je formalna podjela društva u četiri varne i četiri asrama s osnovnim ciljem vladanja nad društvom i povećanjem materijalnog blagostanja pojedinih skupina. Srodstvo i pridržavanje određenih obreda određuju varnu, a ne karakter i obrazovanje. Nasljedni kastinski sustav, izopačena verzija izvorne varnasrame, spada u kategoriju materijalističke varnasrame.
3) Spontana varnasrama je društvo kakvo jest samo po sebi, obzirom da se ljudi već po svojoj prirodi spontano dijele u staleže (četiri varne). Spontana varnasrama lišena je svake veze sa Svevišnjim Gospodinom i ne čini ništa na promicanju duhovnog napretka.
SPONTANA VARNASRAMA
O spontanoj varnasrami Prabhupada govori u razgovoru s prof. Kotovskym u Moskvi: “U Bhagavad Giti 4.13 kaže se catur varnyam maya srstam – ovaj je sustav stvorio Visnu (Bog). Obzirom da je varnasramu stvorio Svevišnji, ne može je se izmijeniti. Prisutna je posvuda, kao sunce … u ovom ili onom obliku. Uzmite za primjer brahmane, najinteligentniji sloj ljudi. Oni su mozak društva. Ksatriye su upravljački sloj; vaisye su proizvođači, a sudre radnici. Ova četiri sloja ljudi postoje posvuda pod različitim imenima. (Moskva, 22. lipanj 1971.)
Ljudi se po prirodi već dijele u slojeve koje Prabhupada spominje, no takva društvena struktura nije usmjerena ka služenju Gospodina.
MATERIJALISTIČKA VARNASRAMA
U Srimad Bhagavatamu 1.2.8 Suta Gosvami kritizira uređenje koje bismo nazvali materijalističkom varnasramom: “Djelovanje u skladu s vlastitim položajem predstavlja samo beskorisan trud, ako ne izaziva privlačnost prema poruci Svevišnjeg.” Ovaj se stih odnosi na kastinski sustav suvremene Indije. Iako su temelji tog sustava u religijskoj tradiciji, za većinu sudionika tog sustava osnovni motiv je dostojan položaj u društvu i materijalno uživanje, bilo u ovom ili u sljedećem životu, a ne služenje Svevšnjeg Gospodina.
IZVORNA VARNASRAMA
Veliki mudrac Parasara objašnjava nam kako čovječanstvo može ugoditi Svevišnjem Gospodinu koji je već prepun svih obilja: “Svevišnju Božansku Osobu, Gospodina Visnua, obožava se pravilnim izvršavanjem propisanih dužnosti u sustavu varni i asrama. Nema drugog načina za zadovoljiti Visnua.” (Visnu Purana 3.8.9)
Parasara Muni govori o izvornom sustavu varnasrame. Njegova je bitna karakteristika promišljena organizacija društva kako bi pripadnici svakog sloja obavljali djelatnosti koje pripadnicima drugih slojeva pomažu u njihovom duhovnom napredovanju.
Premda je Krišna zadovoljan sa službom pojedinog bhakte, još je zadovoljniji kada Ga svi služe jer zna da od toga (služenja Njega) sva živa bića imaju najveću dobrobit. Slijedeći načela koja Krišna iznosi u Bhagavad Giti, u daiva varnasrami svatko može služiti Gospodina, bez obzira na kojoj se razini duhovnog napretka nalazi. U Trećem poglavlju Krišna daje opis rada u skladu s načelima karma yoge za one na početnoj razini duhovnog napretka, a kasnije, u Dvanaestom poglavlju objašnjava da oni najočaraniji materijalnim uživanjem i najmanje sposobni pridržavati se ograničenja mogu napredovati radeći za Njega, nudeći Mu plodove svog rada ili se barem odricati tih plodova u neku dobrotvornu svrhu. Krišna naglašava obavljanje rada iz dužnosti, a u skladu s vlastitom prirodom, uz odvojenost od plodova rada. Radnici u daiva varnasrami mogu dalje napredovati jer rade u društvu bhakta i služe ih.
Osim toga, svatko – brahmana, ksatriya, vaisya ili sudra – može napredovati do najviše duhovne razine nudeći Gospodinu u punoj svjesnosti Krišne, ne samo plodove djelovanja, već samo djelovanje. U Osamnaestom poglavlju (45 – 46) Krišna kaže Arjuni: “Obavljajući svoje dužnosti (ili točnije: ‘By following his qualities of work’) svaki čovjek može postati savršen. Sada, molim te, počuj kako se to može učiniti. Obožavanjem Gospodina, koji je izvor svih živih bića i koji je sveprožimajući, čovjek može dostići savršenstvo obavljajući vlastite dužnosti.”
Na toj razini, rad se više ne smatra karma yogom, već bhakti yogom, najvišim stupnjem predanog služenja. Krišna potom obavještava Arjunu da, ako djeluje na razini bhakti-yoge, može “napustiti sve vrste religija”. Jednostavno treba obavljati svoje zanimanje, nudeći ga Krišni s puno ljubavi kao dar. Ne treba se brinuti za sve one upute sadržane u “slatkim riječima Veda”, koje su ga morile na početnim stranicama Gite.
Stoga samo daiva varnasrama – izvorni sustav koji je stvorio Gospodin – može Gospodinu ugoditi jer u njemu svatko duhovno napreduje. Oni više vezani za materijalne stvari mogu se odricati plodova svog rada. Duhovno napredniji mogu doseći najveći duhovni zanos poklanjajući Gospodinu svoj rad u duhu predanosti. Gospodin je zadovoljan jer vidi da sva Njegova djeca napreduju prema Njemu, svatko u skladu sa svojim najvećim trenutnim mogućnostima.
Oni koji su dosegli najvišu razinu čistog predanog služenja, poput Arjune, zapravo su nadišli varnasramu, iako se doimlje da izvršavaju svoje dužnosti varnasrame kao i svi drugi.No, dok su zaokupljeni čistim predanim služenjem obavljajući svoje dužnosti kao bhakti yogu više nisu na materijalnoj razini, već u duhovnom zanosu.
KARMA I VARNASRAMA
Studenti svjesnosti Krišne znaju da je idealan život onaj posve duhovan – život prednog služenja Krišne. Znaju da su djelatnosti poput slušanja o Krišni, mantranja Hare Krišna i sl. posve duhovne te stoga ne donose nikakve materijalne posljedice ili karmu. A što je s djelatnostima u varnasrami ili, točnije, našim varnama, zanimanjima? Nisu li ona materijalistička te stoga donose karmu?
U Bhagavad Giti Krišna poučava da to je li nečije djelovanje duhovno ili materijalno, ovisi uglavnom o njegovoj svijesti. Također opisuje tri vrste djelovanja: karmu, vikarmu i akarmu. (BG 4.17) Karma može značiti bilo koje djelovanje – propisano, griješno ili transcedentalno. No, podrobnija definicija karme je rad koji spisi propisuju za pojedinu varnu. Takav rad donosi materijalne nagrade. Rad koji obavljaju osobe u materijalističkim sustavu varnasrame je karma. Vikarma podrazumijeva djelovanje protivno Božjim zakonima, a njegova je posljedica kazna. Većina djelovanja u sustavu spontane varnasrame spada u kategoriju vikarme. Akarma je djelovanje kao dar Krišni. Takvo djelovanje ne nosi nikakve materijalne nagrade niti kaznu, već vodi ka duhovnom oslobođenju. Akarma djelovanje je cilj izvornog ili daiva varnasrama sustava. Krišna preporučuje akarmu: (BG3.9) Djelatnosti se uvijek trebaju obavljati kao žrtva za Visnua, inače uzrokuju ropstvo u ovom materijalnom svijetu. Stoga, o Kuntin sine, obavljaj svoje propisane dužnosti za Njegovo zadovoljstvo i tako ćeš uvijek biti oslobođen ropstva.” Karma-kanda se odnosi na djelovanje u skladu s vedskim uputama za uzdizanje na više materijalne planete, a takvo djelovanje je dio materijalističke varnasrame.
YOGA
Yoga povezuje pojedino živo biće sa Svevišnjom Božanskom Osobom. U okviru daiva varnasrame različite vrste yoge pomažu ljudima na duhovnom putu. Karma-yoga podrazumijeva nuđenje plodova svog djelovanja Gospodinu. Uobičajena je u daiva varnasrami i to na početku duhovnog života. Jnana-yoga podrazumijeva nuđenje rezultata svojih intelektualnih aktivnosti Gospodinu tako što ga pokušavamo razumijeti. To je još jedan koraku duhovnom razvitku i dio daiva varnasrame. Bhakti-yoga pak znači nuđenje svojeg djelovanja Gospodinu s potpunom ljubavlju i predanošću, bez ikakve želje za materijalnom koristi. Bhakti-yoga je vrhunac svih yoga jer posve akarma, odnosno bez materijalnih posljedica. Cilj daiva varnasrame je postupno uzdizanje stanovništva do bhakti-yoge.
Da bismo shvatili odnos između karme i varnasrame, moramo razumijeti da istovjetne aktivnosti mogu iz duhovnog gledišta biti različite. U Raja Vidyi Prabhupada piše: “Na bojnom polju Kuruksetre Arjuna se borio, kaoi oni na strani Duryodhane. Moramo razumijeti zašto je Arjuna pri tom lišen posljedica, a Duryodhana nije. Izvana izgleda da se obje strane bore, no moramo shvatiti da Arjunu ne vezuju posljedice jer se bori po Krišninoj naredbi.”
Konačno, moramo shvatiti da u daiva varnasrami naša svijest, a ne naša varna ili asram, određuju naš duhovni položaj. Srila Prabhupada je napisao svom učeniku: “Krišna kaže u Bhagavad Giti da svatko tko Mu se preda, bilo da je žena, sudra, vaisya itd, dostiže najveće savršenstvo bhakti-yoge. A ne da zato jer sam sad grhastha, znači obavljam karma-yogu; kad sam vanaprastha, bavim se sankhya-yogom – to je besmisleno.”