Razloga za izbacivanje mesa s naših jelovnika, i to ne emotivnih, već vrlo uvjerljivih, znanstvenih, ima napretek. Istraživanja provedena među vegetarijancima ustanovila su njihovu dugovječnost i izdržljivost, te začuđujuće niski stupanj obolijevanja od raka.
ZNANSTVENO ZANIMANJE ZA ZDRAVU PREHRANU
HRANA IZRAVNO UTJEČE NA RAD MOZGA
Razloga za izbacivanje mesa s naših jelovnika, i to ne emotivnih, već vrlo uvjerljivih, znanstvenih, ima napretek. Istraživanja provedena među vegetarijancima ustanovila su njihovu dugovječnost i izdržljivost, te začuđujuće niski stupanj obolijevanja od raka. Postoji puno poznatih sportaša vegetarijanaca koji postavljaju svjetske rekorde kao npr. plivač Murray Rose – najmlađi trostruki osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama
Znanstveno zanimanje za zdravu prehranu prisutno je već tisućama godina u raznim civilizacijama, no začudo, u ovom stoljeću tek u posljednjih nekoliko desetljeća raste zanimanje za to područje života i sazrijeva ideja da nam odgovarajuća prehrana može pomoći da postignemo sklad u organizmu, kako na fizičkom, tako i na psihičkom planu. Unatoč neospornim uspjesima medicine na polju virusa i bakterija, ljudi još uvijek pobolijevaju – samo se bolesti mijenjaju. Veliki broj “modernih” bolesti u dobroj je mjeri posljedica načina života. Stalna žurba, zagađenje, sjedilačke navike, nepravilna i preobilna ishrana – sve nam to uništava zdravlje i uznemiruje um. Krajnje je vrijeme da prestanemo svoja tijela tretirati poput automobila, koristeći ih kako nam se sviđa i očekujući da će liječnici zamijeniti dotrajale dijelove kada se nešto pokvari.
Mi smo ono što jedemo. Ukusni zalogaji hrane koju stavljamo u usta razvijaju svaku stanicu našeg tijela i ne utječu samo na naše fizičko zdravlje, već i na način na koji mislimo. Istraživanja su pokazala da određena hrana izravno utječe na rad mozga djelujući na kemijske neuroodašiljače u mozgu zadužene za različite mentalne i fizičke funkcije, pa će tako naša sposobnost pamćenja, npr. ovisiti i o prehrani. U grupu namirnica koje nam daju blagotvornu energiju koja pridonosi našem fizičkom zdravlju, te mentalnom miru i bistrini spadaju: voće, većina povrća, mahunarke i orašarke, žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi, te umjerene količine većine trava i začina, jednom riječju lakto-vegetarijanska prehrana.
PRIRODNI INSTINKTI ČOVJEKA NISU MESOŽDERSKI
Vegetarijanska prehrana danas je već modni trend, naročito u zapadnim zemljama. Ponekad se, eto događa da nas moda upućuje i na neke korisne promjene u našim navikama. I doista, razloga za izbacivanje mesa s naših jelovnika, i to ne emotivnih, već vrlo uvjerljivih, naučnih razloga, ima napretek. Najnovija istraživanja ukazuju da su naši rani preci bili vegetarijanci koji su meso jeli isključivo za perioda ekstremnih kriza kao što je bilo razdoblje posljednjeg ledenog doba. Nažalost, zahvaljujući navici i neznanju taj se običaj zadržao i kada za to više nije bilo potrebe. Međutim, istraživanje čovjekove fiziologije, tjelesnih funkcija i probavnog sustava neosporno ukazuje na njegovu pripadnost skupini kralježnjaka biljojeda. Tako npr. upravo kao i biljojedi, a za razliku od mesojeda, čovjek nema pandže, znoji se kroz pore na koži (mesojedi preko jezika), ima dobro razvijene žlijezde slinovnice potrebne za pretprobavu žitarica i voća (mesojedi imaju vrlo malo žlijezda za lučenje slina u ustima), slina mu je alkalična, sadrži ptijalin – također sudionika pretprobave žitarica (slina mesojeda je acidična i nemaju ptijalin), želučana kiselina mu je 20 puta slabija nego ona u mesojeda (njihova jaka hidroklorična kiselina služi za probavu tvrdih životinjskih mišića, kostiju i dr.)… Osim toga, više je nego očito da naši prirodni instinkti nisu mesožderski. Malo je tko od nas u stanju sam ubiti životinju za hranu, većini bi bilo zlo da to moraju učiniti. Meso nikada ne jedemo u izvornom sirovom stanju, već ga kuhamo i pečemo i maskiramo raznolikim začinima i umacima. Jedan znanstvenik to ovako komentira: “Mački će poteći slina od želje za jelom na miris komada sirovog mesa, ali ni najmanje na miris voća. Kada bi čovjek mogao s užitkom navaliti na pticu, zubima otkinuti od tijela još živuće noge i sisati toplu krv, moglo bi se zaključiti da ga je priroda obdarila mesožderskim instinktom. S druge strane, svježi grozd će mu napuniti usta slinom, čak i u odsustvu gladi, i jest će voće jer je ono tako ukusno”.
ESKIMI UBRZANO STARE
Od početka pisane povijesti nalazimo da se vegetarijanska hrana smatra prirodnom prehranom čovijeka. Čak i u Bibliji jasno stoji: “I reče Bog: pazite, dao sam vam sjeme svake biljke koja je iznad lica zemlje i svakog drveta na kojem je voće; za vas će to biti kao meso”. (Knjiga postanka 1:29). Danas znanstvena istraživanja sve više potvrđuju istinitost drevnih tvrdnji o vegetarijanskoj prehrani. Tako Eskimi koji žive uglavnom na mesu i masti ubrzano stare te im je prosječni životni vijek 27 godina. Istraživanja provedena na vegetarijancima ustanovila su njihovu dugovječnost i izdržljivost, te začuđujuće niski stupanj obolijevanja od raka.To se u izvjesnoj mjeri povezuje s dodacima mesu poput nitrita, nitrata i ostalih konzervansa od kojih su se mnogi pokazali kancerogenim. U tijelima životinja namijenjenih za klanje dolazi do velike koncentracije kemikalija, otrova i hormona. Jedan dio se unosi putem hrane koju životinje uzimaju, a drugi dodaju sami proizvođači mesa kako bi ubrzali rast, poboljšali boju mesa, umirili životinje koje su prisiljene živjeti u krajnje neprirodnim uvjetima pa su tu sedativi i antibiotici… Sve te kemikalije na kraju završavaju u želucu mesojeda. Slijedeća opasnost za one sklone mesnoj prehrani dolazi od bolesti uzgajanih životinja koje nisu otkrivene ili ih proizvođači i inspektori ignoriraju. Mora da su ti podaci motivirali poznatog liječnika Kelloga da za vrijeme jedne vegetarijanske večere izjavi: “ijepo je jesti i ne morati se brinuti od čega ti je hrana umrla” Također je ustanovljena nepobitna veza između jedenja mesa i srčanih bolesti, a na popisu tipičnih bolesti mesojeda nalaze se i konstipacija, te visoki nivo kolesterola.
VEGETARIJANCI U ZONI MANJEG RIZIKA
Zanimljivo je da u Engleskoj vegetarijanci plaćaju manje svote za životno osiguranje od mesojeda jer je manje vjerojatno da će doboti srčanu bolest te ih osiguravajući zavodi svrstavaju u kategoriju manjeg rizika. I vegetarijanski restorani plaćaju niže police osiguranja za trovanje hranom jer je u njima ta vjerojatnost manja nego u restoranima u kojima se poslužuje meso.
Često ljudi smatraju da su vegetarijanci slabašni i bljedunjavi tipovi, no činjenice govore drukčije, što i nije čudo, jer su u krajnjoj liniji i najmoćnije i najdugovječnije životinje poput slona, npr. – vegetarijanci. Postoji puno pšoznatih sportaša vegetarijanaca koji postavljaju svjetske rekorde kao npr. plivač Murray Rose, najmlađi trostruki osvajač zlatne madalje na Olimpijskim igrama, ili slavna američka košarkaška zvijezda, Bill Watkon. Vegetarijanska prehrana pruža ljudskom organizmu sve potrebne sastojke.
Novija znanstvena istraživanja skinula su meso s pijedestala namirnice najbogatije kvalitetnim bjelančevinama, dokazavši da soja, npr. ima dva puta više bjelančevina nego meso, te da soja i mlijeko također sadrže svih osam esencijalnih aminokiselina, tzv.kompletne proteine, pa tako kombinacije nekoliko vrsta vegetarijanskih namirnica daju visokokvalitetnu prehranu bjelančevinama.
Uzgajanjem životinja za klaonice strahovito se rasipaju svjetski resursi zemlje i vode. Tako npr. jedno jutro zemlje upotrijebljeno za uzgoj goveda donijet će samo pola kilograma bjelančevina, dok će ta ista zemlja zasađena sojom proizvesti 8 kg bjelančevina! Široko rasprostranjeni mit o gladi u svijetu nije moguće riješiti nerealnim pokušajima obuzdavanja rasta stanovništva. Mnogi znanstvenici se slažu da je osnovno rješenje u postupnom prelaženju na vegetarijansku prehranu, jer hrane, u stvari ima dovoljno. Svaka oskudica je posljedica rasipničkog iskorištavanja prirodnih bogatstava i njihove nerazumne raspodjele, i to je osnovni razlog zašto danas više od pola svjetskog stanovništva gladuje svaki dan.
ŽIVI GROBOVI UBIJENIH ŽIVOTINJA
G.B. Shaw je svojevremeno izjavio: “Dok smo mi sami živi grobovi ubijenih životinja, kako možemo očekivati idealne uvjete na zemlji?” I doista, ne manje važan razlog za odustajanje od jedenja mesa jest i ideja ne oduzimati život – pa niti životinji, ako to nije neophodno. Svatko tko je ikada posjetio klaonicu, može posvjedočiti da životinje veoma pate prije i za vrijeme klanja. Sasvim je apsurdno da se borimo za zaštitu tuljana i bijelih morskih pasa, ili tugujemo nad smrću svoje mačke ili psa, a istovremeno ostajemo posve ravnodušni prema, odnosno jedenjem mesa još i pridonosimo, svakodnevnom ubijanju milijuna nedužnih životinja u klaonicama.
Naravno, prelazak na vegetarijansku prehranu traži od nas da promijenimo svoje navike. U početku se čini da je najbrže i najjednostavnije, naročito za zaposlenu ženu (jer obično žene kuhaju), pripremiti meso, no ako ste doista uvjereni da i vi želite postati zdraviji, smireniji i imati čistu savjest po pitanju ubijanja (pa bile to i životinje), ubrzo ćete otkriti da vam ovaj novi način prehrane pruža priliku da uživate u ogromnom broju visokohranjivih, ukusnih jela koje nevegetarijanci, zahvaljujući običajima, okolnostima i nedostatku informacija, nisu nikada imali prilike okusiti. Uz malo pažnje pri izboru namirnica i dobru vegetarijansku kuharicu, koja će vas uputiti kako kombinirati sastojke moći ćete pustiti mašti na volju i uskoro i sami kreirati bezbrojna nova jela koja će svojim ukusom i općim učinkom na vaš organizam učiniti da vrlo brzo zaboravite na leševe na svom tanjuru. Ponestane li vam odlučnosti, inspirirajte se u obližnjoj klaonici.
Voće donosi blagotvornu energiju koja pridonosi našem fizičkom zdravlju, te mentalnom miru i bistrini
DR. RATKO GAŠPAROVIĆ O VEGETARIJANSKOJ PREHRANI
VEGETARIJANAC – ČOVJEK BUDUĆNOSTI
“Problem u čistoj vegetarijanskoj prehrani”, kaže dr. Ratko Gašparović, “dakle, prehrani bez mesa, riba, jaja, i mlijeka, je nedostatak vitamina B 12. Kako u jetri postoje višegodišnje zalihe tog vitamina, njegov će se nedostatk manifestirati relativno kasno i to kao promjene u krvnoj slici i neurološke smetnje. Stoga, ne preporučujem čistu vegetarijansku ishranu, već tek lakto-ovo vegetarijanstvo može osigurati sve potrebne hranidbene sastojke. Smatram da je budućnost u tom načinu prehrane. Što se tiče vitamina B 12, njegov najbolji izvor je mlijeko”. Danas u svijetu sve više ljudi prelazi na ovaj zdrav i human način prehrane te doista možemo tvrditi da je vegetarijanac – čovjek budućnosti. No, vegetarijanaca nije nedostajalo niti u prošlosti. Jednom je veliki ruski pisac Lav Tolstoj, koji je bio vegetarijanac, u svom domu pripremio primanje na kojemu su svi uzvanici bili također vegetarijanci, osim jedne dame. Kada je sjela za stol, otkrila je, na svoje veliko zaprepaštenje, da je njezin tanjur prazan, dok je za nogu stolice na kojoj je sjedila bilo vezano živo pile! Tolstoj je objasnio: “Moja savjest mi zabranjuje da ubijem pile. Kako ste vi jedini gost koji jede meso, bio bih vam duboko zahvalan ukoliko biste se sami latili ubijanja”.
Iva Trumbić, Novi list, objavljeno sredinom 90. godina prošlog stoljeća